Prološko blato je tipično poplavno polje u kršu, smješteno u sjeverozapadnom rubu Imotskog polja. Zbog svoje velike bio- i georaznolikosti zaštićeno je kao Značajni krajobraz, a predstavlja i jednu od točaka budućeg Geoparka Biokovo-Imotska jezera. U sklopu ovog projekta provedena su geološka, geomorfološka i hidrogeološka istraživanja na području Prološkog blata, te, po prvi puta, paleolimnološka istraživanja kojima je cilj interpretirati jezerske sustave tijekom geološke prošlosti. Paleolimnološka istraživanja obično započinju snimanjem jezera geoakustičnim metodama, u svrhu dobivanja batimetrijskih karata koje prikazuju dubine jezera i morfologiju jezerskog dna.
Digitalni ortofoto snimak (geoportal.dgu) područja Prološkog blata u Imotskom polju s označenim krškim jezerima.
Batimetrijska karta Prološkog jezera
Prološko jezero je najdublje u istočnom dijelu (-20 m). To je zapravo estavela koju karakterizira relativno ravno dno sa strmim, gotovo vertikalnim padinama u istočnom dijelu izgrađenim od vapnenaca, te relativno blaže nagnutim obalama u zapadnom i južnom dijelu izgrađenim od mlađih kvartarnih sedimenata. Prološko jezero je značajno i po svojim erozijskim kanalima koji se šire od Prološkog jezera prema zapadnom i južnom rubu Prološkog blata. Sezonska poplavljivanja dovode do erozije sedimenata u kanalima, i njihovog transporta i taloženja u Prološkom jezeru, što dovodi do njegovog postupnog zatrpavanja. U središnjem dijelu jezera vidljiva je i jedna udubina koja može predstavljati izvor sličan izvorima koji su zabilježeni na dnu Modrog jezera kraj Imotskog.Batimetrijska karta Krenice
Krenica je manje jezero nastalo slijeganjem terena i naknadnim zapunjavanjem vrtače vodom. Batimetrija Krenice snimanja je tijekom listopada 2021. godine, dakle u sušnom periodu, i tada je maksimalna dubina vode iznosila 2 m. Na dnu jezera uočene su dvije udubine, slične onima u Prološkom i Modrom jezeru.Batimetrijska karta Bućuše
Bućuša je također vrtača ispunjena vodom, a formirana je 2004. godine procesom urušavanja terena i naknadnim zapunjavanjem vrtače vodom. Bućuša je također snimana tijekom listopada 2021. godine, kada je maksimalna dubina iznosila -8 m, i to u njezinom sjeveroistočnom dijelu, dok je u jugozapadnom dijelu relativno plitka (do 1 m dubine). Ovakva morfologija dna upućuje na postojanje tzv. zatrpanih vrtača duž rubova Prološkog blata, koje se u novije vrijeme reaktiviraju, što dovodi do novih urušavanja terena.